TRAGAJUĆI ZA NIRVANOM

"Šezdesetih godina prošlog veka na Zapadu se u sveopštim društvenim previranjima konstituišu opozicione grupe mladeži koje na sebi svojstven način pokušavaju da izraze pobunu protiv društva u kojem žive i autoriteta koji im se nude.

U ovako začetoj subkulturi, pored odeće, rituala i žargo jezika uočava se izrazita dominacija jednog novog i specifičnog muzičkog izraza, punog pobune i glasnosti. Načelo muzike među mladima, tih kasnih pedesetih i ranih šezdesetih, vrlo brzo će izrasti do supkulture rokenrola kojoj će se istovremeno pridružiti i supkultura (i kontrakultura) narkomanije koja će opet zajedno sa seksualnim tek probuđenim slobodama, stvoriti mantru tadašnjih generacija mladeži, u kojoj je definisana šifra egzistencijalnog smisla osnovni postulat životnog stila - 'seks, droga i rok-en-rol'.

Kurt Donald Cobain bio je i ostao jedna od ikona rok potkulture. Legenda o njemu živi i danas i satkana je od njegove sjajne muzike koju jo stvarao sa svojom grupom Nirvana i cd njegovog osebujnog i nesvakidašnjeg privatnog žvota, od njegovo romaneskne i kontraverzne biografije apsolutnog luzera, koja je privlačila i njegove brojne psihopatobiografe.

Sklon alkoholu, drogama, opetovanim pokušajima samoubistva, bizarnom i impulsivnom ponašanju još od rane adolescencije, prožet nihilističkom energijom i dostrukcijom, sugestivnim i lucidnim manirom nametnuće se milionima mladih širom svijeta kao generacijski ideal."

"U ovako turbulentnoj i haotičnoj ranoj mladosti sa nepunih dvadeset godina osniva bend i daje mu ime Nirvana, potvrđujući ovakvim izborom staro pravilo psihoanalitičara da ništa nije slučajno na ovom svijetu, bar što se tiče naših izbora, misli ili osjećanja.

Agresivni zvuk Nirvane koji je bio kompilacija panka, hard roka i maštovite i pitke melodičnosti popa uz gnjevni Cobainov glas kojim je pjevao inteligentne i poetične stihove, vrlo brzo će i pored kratkog života grupe, cd sedam godina, ostvariti sjajnu komunikaciju sa publikom i dovesti Nirvanu u sami vrh kultnih svijetskih grupa.

Poslednju tačku na svoj paćenički, neurotično-haotični životni skript stavit će sam Cobain pucajući u sebe jednog aprilskog dana 1994. Ovakav odlazak planetarne zvijezde raspirio je i interes i znatiželju i potrebu daljnje izgradnje i održavanja kulta Kurta Cobaina kroz mnogobrojne biografije, fllmska scenarija, dramske tekstove, itd.

Drama "Velika bijela zavjera" govori nam o tri posljednja dana života Kurta Cobaina, o završetku jedne agonije dugogodišnjeg heroinomana.

Za samog autora Dimitrija Vojnova njegova drama je pokušaj (de)mistifikacije urbanog mita. U ovom dramskom tekstu Cobain biva ubijen i na taj način kao da je mladi Vojnov prihvatio Artoovsku metaforičnu tvrdnju da je Van Gogh bio samoubica 'žrtva društva' s tim daje metafora u ovom slučaju prevedena na konkretnost.

Svi su željeli govoreći i pišući o Cobainu, reći nešto suštinsko o njegovoj muzici, životu, smrti. Možda je to najbolje pošlo za rukom producentu njegovog kultnog albuma 'Nevermind', B. Vigu koji je rekao: 'Bio je super talentovan, ali, čini mi se, nikad sasvim srećan. Svoju tugu nije dijelio ni sa kim. Toga je vjerovatno i rastrglo.'"

Boro Đukanović

BIOGRAFIJA NIRVANE
20. februar 1967.
Rodio se Kurt Cobain.
1985.
Kurt upoznaje Krista Novoselica.
decembar 1987.
Kurt, Krist i bubnjar Aaron Burckhard, u Aberdeenu, osnivaju Nirvanu.
maj 1991.
Nirvana snima album "Nevermind".
januar 1992.
"Nevermind" na vrhu Billboardove liste.
24. februar 1992.
Na Havajima, venčanje Kurt Cobaina i Courtney Love;
18. avgust 1992.
Rođena Frances Bean Cobain.
21. septembar 1993.
Izlazi album "In Utero".
4. mart 1994.
U Rimu, Kurt Cobain u bolnici zbog mešanja lekova i alkohola.
18. mart 1994.
Kurt preti samoubistvom. Courtney poziva policiju;
1. april 1994.
Kurt Cobain beži sa klinike u koju je smešten zbog problema sa drogom.
4. april 1994.
Kurtova majka, Wendy O’Connor, prijavljuje policiji sinov nestanak.
7. april 1994.
Kurt se vraća u Seattle.
8. april 1994.
Električar Gary Smith pronalazi leš Kurta Cobaina.

Content of the new page